U današnjem svijetu digitalne vještine sve su važnije. Međutim, u EU tokom posljednjih godina nije ostvareno mnogo napretka u pogledu povećanja nivoa osnovnih digitalnih kompetencija odraslih građana.
U Evropskoj uniji, 2019. godine, više od 75 miliona odraslih osoba u radnoj dobi nije posjedovalo ni osnovne digitalne vještine. To je naročito bio slučaj sa starijim osobama, osobama s niskim nivoom obrazovanja i nezaposlenima. Istovremeno je već za više od 90 % radnih mjesta potrebno posjedovati barem osnovne digitalne vještine.
„Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je istakla važnost osnovnih digitalnih vještina za građane”, izjavila je Iliana Ivanova, članica Suda zadužena za ovaj pregled.
„Sud je utvrdio da odrasle osobe s većim nivoom digitalnih kompetencija lakše pronalaze posao i zarađuju više od svojih sugrađana s manjim nivoom ovih vještina. Ovaj pregled pokazuje da EU već duže vrijeme prepoznaje važnost osnovnih digitalnih vještina za sve građane, ali i dalje je preostalo mnogo toga za učiniti. Sada je pravi trenutak da se to pitanje razjasni i nadam se da će ovaj pregled biti koristan za naše ključne učesnike tokom njihovih priprema za početak novog programskog razdoblja 2021. – 2027.”
Odgovornost za obrazovanje i strukovno osposobljavanje snose države članice. Međutim, dugoročna strategija EU na visokon nivou, Evropa 2020., koja se primjenjivala od 2010. do 2020. godine, uključivala je Digitalnu agendu za Evropu kao jednu od sedam „vodećih inicijativa”. Stoga je zadaća EU ujedno da pomogne državama članicama u suočavanju sa zajedničkim izazovima, među kojima su i manjak vještina, tehnološki razvoj i tržišno takmičenje na globalnom nivou.
Kad je riječ o „digitalnom jazu” između odraslih koji posjeduju osnovne digitalne vještine i onih koji ih ne posjeduju, stanje se znatno razlikuje od države članice do države članice. Prema pokazateljima koje upotrebljava Komisija, nivoi osnovnih digitalnih kompetencija u državama članicama nisu zabilježili znatno povećanje tokom posljednjih godina.
Komisija je od 2015. godine nadalje preduzela niz mjera za povećanje nivoa digitalnih vještina građana. Rezultat je bio da je od 2016. do 2018. godine gotovo 11 miliona evropskih građana iz svih dobnih grupa dobilo priliku da poboljša svoju digitalnu pismenost u sklopu nacionalnih projekata pokrenutih u okviru inicijative „Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta”. Međutim, otprilike polovina njih bili su učenici u osnovnim i srednjim školama te nisu dostupni brojčani podaci o efektu koji su te aktivnosti u konačnici imale na postizanje ciljeva predmetne inicijative.
Aktivnosti u specifičnom području osnovnih digitalnih vještina odraslih u pravilu čine dio širih inicijativa. Zbog toga općenito nije moguće odrediti ukupan iznos finansijskih sredstava EU koja su potrošena isključivo u tom području. Ipak, dostupni podaci upućuju na to da je iznos finansijskih sredstava izdvojenih posebno za usavršavanje digitalnih vještina odraslih relativno malen: na primjer, za projekte koji su posebno usmjereni na digitalno osposobljavanje u državama članicama u razdoblju 2014. – 2020. izdvojeno je tek otprilike 2% finansijskih sredstava iz ESF-a, iako je to bilo jedno od prioritetnih područja.
Za razdoblje 2021. – 2027. Komisija je prvi put utvrdila konkretan cilj povećanja udjela građana s osnovnim digitalnim vještinama, i to s 56 % 2019. godine na 70 % 2025. godine. Kako bi pomogli donositeljima zakona i tijelima uključenima u izradu i provedbu programa, revizori ističu određene izazove. Oni se odnose na dodjeljivanje posebnih sredstava u okviru budućih programa EU, definiranje podciljeva i ključnih etapa te usklađeno procjenjivanje digitalnih vještina u digitalnom okruženju koje se neprestano i brzo mijenja.
Inače, pregled „Mjere EU za odgovor na nizak nivo digitalnih vještina”, koji je kreirao Evropski revizorski sud, nije rezultat revizije, nego je riječ o analizi koja se uglavnom temelji na javno dostupnim informacijama. Revizori su razmatrali kretanja u području osnovnih digitalnih vještina odraslih osoba u radnoj dobi (od 25 do 64 godine) tokom posljednjih nekoliko godina, u kontekstu mjera EU u tom području od 2010. godine nadalje, a posebno tokom posljednjih pet godina.
Sud je član projektne grupe EUROSAI-ja za suradnju pod nazivom „Workforce 2030 – Challenges and opportunities”, u okviru koje se razmatraju globalne, tehnološke i demografske promjene s kojima će se svijet suočiti u budućnosti i njihov utjecaj na radnu snagu. Nacionalne revizijske institucije država članica započele su s provođenjem niza uporednih revizija te će ovaj pregled biti dio završnog izvještaja radne grupe.
(T.H., Revizije info)
