Sarajevo je ovih dana ponovo među najzagađenijim gradovima u svijetu. A najzagađeniji u Evropi. Stepen zagađenja vazduha ga smješta u tzv. crvenu zonu, što znači da je njegovim građanima preporučeno nošenje zaštitne maske sa filterima, a boravak vani samo u slučaju nužde. Među najugroženijim kategorijama stanovništva su djeca, starije osobe, hronični bolesnici i trudnice.
Ovih godina, zbog zagađenosti, osim Sarajeva, opasna mjesta za život su povremeno bila i Lukavac, Tuzla, Zenica, Kakanj, Živinice, Gračanica, Banjaluka, Prijedor, Brod, Ugljevik, Gacko,…
BBC je svojevremeno objavio da je BiH po kvalitetu vazduha druga najzagađenija zemlja na svijetu, odmah nakon Sjeverne Koreje. A po podacima Svjetske zdravstvene organizacije BiH je u vrhu po broju umrlih od posljedica izazvanih zagađenim vazduhom.
Upravo zbog ovoga, Ured za reviziju institucija u FBiH, proveo je, i u decembru 2019. objavio izvještaj o tome, reviziju učinka „Aktivnosti nadležnih institucija u FBiH na smanjenju zagađenosti zraka”, s ciljem da se ispita efikasnost nadležnih institucija u FBiH u ovom kontekstu. Revizijom su obuhvaćene aktivnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Federalne uprave za inspekcijske poslove, kantonalnih ministarstava nadležnih za okoliš, te kantonainih uprava za inspekcijske poslove.
Rezultati revizije su bili, očekivano, katastrofalni. Revizori su samo jasno adresirali odgovornost i naveli konkretne razloge zbog kojih smo u situaciji za koju nam je svima jasno da u njoj ne bi smo smjeli biti.
Revizija je, dakle, pokazala da nadležne institucije nisu bile efikasne u provođenju aktivnosti na smanjenju zagađenosti zraka. Da regulatorni okvir koji uređuje ovu oblast uopšte nije uskladen sa EU zakonodavstvom iz oblasti zaštite okoliša, a konstatovane su i nedorečenosti postojećih propisa.
Nadležne institucije nisu bile osigurale ni sveobuhvatno praćenje kvaliteta zraka u FBiH. Revizori su, naime, konstatovali da postoje područja koja nisu pokrivena monitoringom kvaliteta, a na područjima na kojima je monitoring uspostavljen nije osigurano mjerenje svih zakonom propisanih parametara.
A iako je zrak u odredenim dijelovima FBiH izrazito zagađen, građani nemaju dovoljno jasne i lako dostupne informacije o njegovom kvalitetu, niti upute o tome kako mogu zaštiti zdravlje od štetnog uticaja polutanata.
Revizori su konstatovali da nije uspostavljen Registar emisija u zrak, a dostupni podaci o emisijama pojedinačnih zagađivača nisu pouzdani. Kantonalni planovi zaštite zraka ne sadrže dovoljno konkretnih mjera usmjerenih na smanjenje zagađenja iz glavnih izvora zagađenja, a nadležne institucije ne raspolažu podacima o efektima preduzetih mjera na smanjenju zagađenja. Također, nije uspostavljen odgovarajući inspekcijski nadzor u oblasti zaštite zraka.
Na osnovu rezultata provedene revizije zaključeno je da „postoji značajan prostor za unapređenje aktivnosti nadležnih institucija na smanjenju zagađenosti zraka u FBiH“. Što je, zapravo, eufemizam, za stanje u kome ne postoje ni elementarni uslovi za zaštitu stanovništva i dugogodišnje odsustvo bilo kakve ozbiljne reakcije vlasti, ovim povodom.
Pa su revizori vlasti skrenuli pažnju da je, prije svega, neophodno uspostaviti odgovarajući regulatorni okvir za smanjenje zagađenosti, osigurati sveobuhvatno praćenje kvaliteta zraka, efikasnije planiranje i realiziranje mjera za smanjenje zagađenosti, te odgovarajući inspekcijski nadzor nad zagađivačima.
„Neophodno je istaći da je zdrav okoliš preduslov za kvalitetan život i očuvanje zdravlja Ijudi. Pravo na zdravu okolinu jedno je od osnovnih ljudskih prava. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi zagađenost zraka kao najveći ekološki rizik po zdravlje u Evropi. Stoga je važno koordinisanim djelovanjem nadležnih institucija provesti preporuke kojima će se unaprijediti aktivnosti na smanjenju zagađenosti zraka u Federaciji BiH“, naveo je povodom objavljivanja ovog izvještaja generalni revizor Ureda za reviziju institucija u FBiH Dževad Nekić.
No, do smanjenja stepena zagađenosti zraka koji udišemo nije došlo. Niti može, kad vlast ovom problemu prilazi krajnje neozbiljno, površno i kampanjski, od jedne situacije opasne po život građana, do druge. Ne postupajući ni po revizorskim ni po preporukama stručnjaka za ovu oblast. Nego, gledajući u nebo i čekajući spas od kiše i vjetra. Do sljedeće krize. I sljedećih izbora.
Dodajmo da su Centri civilnih inicijativa, uz podršku Švedske, 18. februara 2021., organizovali konferenciju čiji je cilj bio, s jedne strane, ukazati na vezu između zagađenosti zraka i kvaliteta rada institucija, a, s druge, akcentirati važnost revizije učinka, koju provode uredi za reviziju u BiH, čiji izvještaji sadrže iscrpne analize, zaključke i preporuke za postizanje veće transparenosti, efektivnosti i efikasnosti rada javnih institucija, a predstavljaju i alat za smanjenje korupcije.
(N.N., Revizije info)
