RI: Ured za reviziju institucija BiH već pola godine funkcioniše bez generalnog revizora – od smrti posljednjeg generalnog revizora Dragana Vrankića, 6.10.2019. Koje su neposredne posljedice toga, izuzev evidentnog nepostojanja nacionalnog balansa u rukovodstvu i pri potpisivanju revizorskih izvještaja? I, s obzirom na brojna prava i obaveze koje su, po Zakonu o reviziji, u direktnoj nadležnosti generalnog revizora, da li je dovedeno u pitanje normalno, zakonito, funkcionisanje Ureda?
RK: Da, naš Dragan, naš generalni revizor je, nažalost, preminuo prije nešto više od pola godine i to je bio udarac od kojeg se još uvijek nismo oporavili. Međutim, poslovanje Kancelarije se moralo nastaviti i zakonske obaveze izvršavati tako da kolega Jasmin Pilica i ja, kao zamjenici generalnog revizora, rukovodimo Kancelarijom do imenovanja novog generalnog revizora. Tu nam je naravno od pomoći bilo i iskusno osoblje Kancelarije i prethodna dobra organizacija njenog rada. Što se tiče zakonskih ovlaštenja, odredbe zakona o upravi, koje se supsidijarno primjenjuju i u Kancelariji za reviziju institucija BiH, propisuju da zamjenik rukovodioca institucije zamjenjuje rukovodioca ukoliko on nije u mogućnosti obavljati svoja ovlaštenja i obaveze. Isti Zakon propisuje i to da se vršilac dužnosti rukovodioca imenuje samo ako je zamjenik rukovodioca spriječen da obavlja svoju dužnost. Mi se istinski nadamo što skorijem imenovanju novog generalnog revizora, jer je, između ostalog, prema Zakonu o reviziji, neophodno osigurati i nacionalni balans. Do tada, prema našem tumačenju zakonskih odredbi, smatramo da zamjenici mogu u punom kapacitetu rukovoditi Kancelarijom i osigurati njeno nesmetano funkcionisanje do imenovanja generalnog revizora. Kancelarija je dobro organizirana sa iskusnim osobljem i smatram da može odgovoriti svim izazovima i uspješno obaviti sve zakonom predviđene obaveze.
RI: Ko je direktno odgovoran za ovu situciju? I imate li informacije šta je pozadina ovakvog odugovlačenja imenovanja novog generalnog revizora? I kad će Ured konačno dobiti svog čelnog čovjeka?
RK: Svjesni smo dugotrajnog zastoja u radu Parlamentarne skupštine. Ona još uvijek nije imenovala privremenu zajedničku komisiju za provođenje procedure za imenovanje generalnog revizora. Vjerujemo da je razlog trenutni zastoj rada PSBIH zbog pandemije koronavirusa. Kancelarija, opravdano, nema nikakvog uticaja na ovo imenovanje i zaista ne znamo kada će se ovo pitanje ponovo naći na dnevnom redu PSBIH. S obzirom na to da pomenuta komisija raspisuje javni konkurs za popunjavanje upražnjenog mjesta generalnog revizora, a da komisija još uvijek nije imenovana, za očekivati je da se ova procedura neće u skorije vrijeme riješiti.
RI: U prethodnom mandatu, Ured za reviziju i njegov generalni revizor Milenko Šego, su, u više navrata, upozoravali na neprihvatljivo ugrožavanje nezavisnosti Ureda od strane izvršne vlasti i političkih partija, koje su u postizbornom periodu i Ured uvrštavali u grupu institucija o podjeli čijih čelnih mjesta sa se dogovarali. Kakav je vaš odnos prema tome? Da li ste se, u prethodne 4 godine, suočavali sa konketnim atacima na neavisnost Ureda? I smatrate li da bi se zakonska regulativa trebala doraditi u cilju smanjenja uticaja političkih partija i postizanja imperativa nezavisnosti, kao preduslova za uspješno obavljanje revizorskog posla, na čemu insistira INTOSAI?
RK: Zakonska regulativa, u smislu obezbjeđenja nezavisnosti revizije javnog sektora u BiH, je dosta dobra. Zakon jasno kaže da je Kancelarija nepolitična i ne smije podržavati ili biti u vezi s bilo kojom političkom strankom. Ono što je također jako bitno u smislu garancije nezavisnosti jeste i zakonom definisana nezavisna i javna konkursna procedura imenovanja čelnih ljudi Kancelarije kojoj u prilog ide i odredba da dva člana komisije za izbor moraju biti iz opozicionih stranaka. Prema našem dosadašnjem iskustvu i prethodnim pokušajima da se zakon o reviziji izmijeni, bez izgrađene svijesti o ulozi i nezavisnosti Kancelarije za reviziju, izmjene Zakona mogu biti vrlo opasne po nezavisnost Kancelarije ukoliko se ne obezbijedi snažna politička podrška i facilitacija međunarodnih aktera jer izmjene, koje nisu zasnovane na utemeljenim i stručnim analizama, mogu otići u pogrešnom smjeru, a na uštrb nezavisnosti. To je posebno opasno s obzirom na to da naša Kancelarija, kao ni entitetske, nisu dijelom ustava u BiH, a što zahtijevaju međunarodni standardi, čime nedostaje i mehanizam pravne zaštite Kancelarije u odnosu na moguće pritiske do kojih bi moglo doći na ovaj ili neki drugi način – za svaki pokušaj narušavanja nezavisnosti kancelarija za reviziju mogla bi se, u tom slučaju, tražiti i zaštita pred ustavnim sudovima. Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u evropskom kontekstu, pa i šire, koja svoju vrhovnu revizorsku instituciju nema ugrađenu u ustav, kao najviši pravni akt. Ipak, mislim da svijest o nezavisnost revizije javnog sektora postaje sve veća, zahvaljujući naporima prethodnog i sadašnjeg rukovodstva Kancelarije da upoznaju i upozore na pokušaje da se takva nezavisnost ugrozi.
RI: Od početnog formiranja ureda za reviziju u BiH, prije 20 godina, značajnu podršku razvoju njihovih kapaciteta i njihovoj nezavisnosti, pružale su različite vlade i međunarodne organizacije. Među njima je i SIGMA, čiji su stručnjaci ovih dana završili nacrt trećeg izvještaja o kolegijalnom pegledu revizorskih institucija u BiH. Podsjetiću da su u prethodnom, iz 2012., zaključili: „VRI djeluju u okruženju u kojem je poštivanje vladavine prava i postojećih institucija ograničeno ili čak nepostojeće, čak i kada se radi o ključnim akterima poput parlamenata, izvršne vlasti i pravosuđa. Ovdje se radi o demokratskim i pravnim kulturama BiH, a VRI moraju djelovati u okviru tih kultura. Stoga se te kulture trebaju uzeti u obzir kada se razmatraju učinci i razvoj VRI u zemlji.“ Šta se promijenilo u međuvremenu? Da li je rad revizora u BiH, u proteklih 8 godina, postao lakši ili teži, kvalitetniji ili ne, nezavisniji ili podložniji političkom uticaju?
RK: Da, Kancelarija za reviziju imala je značajnu podršku renomiranih međunarodnih organizacija, u prvom redu Švedske državne kancelarije za reviziju koji je Kancelariji pružao podršku u radu od njenog samog osnivanja. Aktuelni Zakon o reviziji rezultat je rada radne grupe koju su činili vrhunski domaći i međunarodni stručnjaci iz oblasti revizije javnog sektora kao i eksperti iz OHR-a, Svjetske banke, OSCE-a i Švedske državne kancelarije za reviziju. SIGMA takođe pruža podršku, kako svojim kolegijalnim pregledima, tako i aktivnostima koje se odvijaju u okviru Mreže VRI zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU i Evropskog revizorskog suda. Trenutno smo, zajedno sa ostalim kancelarijama za reviziju u BiH, u procesu izrade komentara na nacrt izvještaja o kolegijalnom pregledu koji je SIGMA provela u 2019. godini. Moram reći da je SIGMA konstataciju koju ste u gornjem pitanju naveli ponovila i u ovom zadnjem izvještaju. Pored toga, i mi u svom godišnjem izvještaju o glavnim nalazima i preporukama iz godine u godinu ponavljamo preporuke koje se tiču nekih od osnovnih postulata vladavine prava, kao što su provođenje presuda Ustavnog suda ili zaključaka Parlamentarne skupštine. Stoga Kancelarija za reviziju nastavlja svoju borbu za uticajem u okruženju u kojem se stvari sporo mijenjaju, a pitanje odgovornosti ostaje sekundarno.
(nastavlja se)
NAPOMENA; intervju će biti objavljen u 3 nastavka, od kojih, u završnom, pod nazivom NEDOVOLJNA KOORDINACIJA UVIJEK REZULTIRA NEEFIKASNOŠĆU UKUPNOG SISTEMA, zamjenik Krsman govori o percepciji javnosti o efektima revizije i stvarnim ostvarenim pomacima kao rezultatu rada revizora. Te o činjenici da je Ured za reviziju, u izvještaju „Aktivnosti institucija BiH za provođenje zaštite i spašavanja u prirodnoj i drugoj neseći“ ukazao da postoji problem koordinacije različitih nivoa vlasti u oblasti zaštite i spašavanja, a da nedovoljna koordinacija uvijek rezultira neefikašnošću ukupnog sistema.
(revizije.info)
