Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine izradio je, i ovih dana objavio, Strateški plan razvoja s ciljem određivanja jasnih smjernica razvoja za period 2021-2025. godine.
Ovaj strateški plan predstavlja nastavak razvojnih aktivnosti Ureda koje su se temeljile na prethodnom strateškom planu – za period 2014. – 2020. i oslanja se na važeće strateške planove INTOSAI-ja i EUROSAI-ja, koji pred svoje članice postavljaju izazovan zadatak da pronađu odgovore na globalne promjene u okruženju u kojem djeluju.
“Pružanje razumnog uvjerenja poreznim obveznicima o načinu na koji se koriste javni resursi je pravo i zadaća Ureda”, konstatuje se u novom dokumentu.
Ova strategija označava daljnji put za ispunjavanje ove zadaće i činjenje pozitivnog doprinosa učincima javne uprave.
Revizija nije svrha samoj sebi – kako se to često i naglašava – nego je neophodan dio regulatornog sistema čiji je cilj pravovremeno otkriti devijacije od usvojenih standarda i kršenja principa zakonitosti, efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti upravljanja javnim sredstvima, kako bi se omogućilo preduzimanje korektivnih mjera u pojedinačnim slučajevima, a odgovorne primoralo da prihvate odgovornost, kako bi se nadoknadila šteta, ili kako bi se preduzeli koraci na sprečavanju ili barem otežavanju takvih prekršaja.
Iako su revizorske institucije u BiH visoko ocijenjene od strane nezavisnih kontrolora njihovog rada, i dalje, međutim, postoje područja u kojima je potrebno daljnje poboljšanje. Pa u Strategiji navode da se neka od ključnih pitanja koja je potrebno razmotriti, daljnji razvoj:
- strateškog pristupanja kontroli i osiguranju kvalitete u cilju osiguranja efikasnijeg obavljanja revizijskih zadataka u okviru postojećih ograničenih resursa;
- funkcije i politika ljudskih resursa te razvoj sistema upravljanja učinkom i ocjene učinka;
- praksi izvještavanja i komunikacije s vanjskim akterima i uključivanja vanjskih aktera kako bi se potaklo bolje razumijevanje rada Ureda, te povećala relevantnost i uticaj istog.
Navedene oblasti su, stoga, stavljene u fokus aktivnosti izrade strateških ciljeva za naredni strateški period.
U daljem razvoju, Ured za reviziju računa sa pomoći izvana, koja je i dosad bila značajan oslonac i pokretač domaćim vrhovnim revizorskim institucijama:
“Uzimajući u obzir ograničene resurse u odjelima za razvoj i metodologiju Ureda koji, pored aktivnosti koji se odnose na kontrolu kvaliteta i metodologiju revizijskih procesa, obavljaju i redovne zakonske revizijske angažmane, Ured će nastaviti tražiti podršku međunarodnih partnera u daljnjem razvoju revizijske prakse i revizijskih procesa. Podrška u ovom smislu nastojat će se osigurati i kroz djelovanje u okviru Mreže VRI zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU, kao i kroz pristupanje radnim grupama EUROSAI-ja i INTOSAI-ja okupljene oko tema od interesa za rad Ureda”, stoji u Strategiji.
Uvažavajući važnost djelovanja Koordinacijskog odbora VRI u BiH i vrijednost koju on ima i može imati u razvoju i koordinaciji revizijske prakse, Ured će u narednom periodu nastojati proaktivno djelovati u pogledu saradnje koja se ostvaruje na nivou Koordinacijskog odbora.
Koordinacijski odbor je Planom razvoja IT sistema (2016.-2020.) predvidio razvoj zajedničkog softvera za upravljanje revizijskim procesima. Uredi za reviziju u BiH nemaju dovoljno internih ljudskih i materijalnih kapaciteta da ovaj sistem razviju u vlastitoj organizaciji. Stoga je Ured za reviziju institucija BiH, skupa s ostalim revizijskim institucijama u državi osigurao uvrštavanje projekta razvijanja informacijskog sustava za upravljanjem revizijskim procesima u listu prioriteta koji bi se trebali realizirati sukladno Akcijskom planu IPA II za 2020. godinu.
“Iako je većina revizorskog osoblja certificirana od strane profesionalnih udruga ili drugih revizijskih organizacija (poput Švedskog državnog ureda za reviziju), ostaje potreba za daljom kontinuiranom edukacijom i razvojem kako revizorskih tako i drugih kompetencija”, navodi se u Strategiji. I dodaje:
“Mali je postotak osoblja sa znanjem engleskog jezika potrebnim za aktivno sudjelovanje i predstavljanje Ureda u međunarodnim tijelima. Evidentna je i potreba za razvijanjem tzv. mekih vještina (vještine komunikacije, upravljanja konfliktima, timskog rada i sl.), kao i kapaciteta iz oblasti upravljanja projektima i naučno-istraživačkog rada.”
Strateškim planom je predviđeno da će aktivnosti Ureda, u narednom periodu, biti usmjerene i na unapređenje postojeće metodologije i izradu metodologije za provođenje fokus revizija učinka i specijalnih revizija, kao i na unaprjeđenje procesa planiranja revizije učinka.
Plan sadrži prikaz strateških ciljeva i podciljeva čijom realizacijom Ured, kako se navodi: “želi nastaviti kontinuirano pratiti i unaprjeđivati politike i prakse revizije javnog sektora i zadržati ulogu važnog stuba integriteta u funkcionisanju javnog sektora u BiH”.
Analizom postojećeg stanja, potreba i kapaciteta Ureda, iskristalizovala su se tri osnovna cilja strateškog razvoja za period 2021-2025. godina:
S obzirom da navedeni ciljevi podrazumijevaju djelovanje u više segmenata i više funkcionalnih odgovornosti, osnovni su strateški ciljevi razrađeni u strateške podciljeve. Implementacija podciljeva osigurat će se realizacijom niza aktivnosti koje će biti precizirane sveobuhvatnim akcionim planom koji će činiti sastavni dio Strateškog plana razvoja.
(TH, Revizije.info)
