Podsjećanja

Podsjećanja (2015.): STRANAČKI MOĆNIK MEĐU ČUVARIMA DRŽAVNOG NOVCA

U rubrici Podsjećanja, ove sedmice, o neprimjerenim dugogodišnjim pokušajima vladajućih stranaka da stave pod kontrolu urede za reviziju u BiH, koji su svojevrsnu kulminaciji doživjeli 2015. godine, postavljanjem za državnog generalnog ravizora člana najužeg rukovodstva jedne od vladajućih stranaka u BiH i čovjeka kome je njegov prethodnik na mjestu generalnog revizora, prijetio krivičnom prijavom zbog ugrožavanja nezavisnosti rada Ureda. Radi se o, u međuvremenu (prije nešto više od godinu dana) preminulom, Draganu Vrankiću. Ali ovo nije priča o čovjeku, nego priča o sistemu. Partokratskom. I praksi koja ne bi smjela da postoji. (Revizije info)

Javna je tajna da su na vodećim pozicijama institucija vlasti u Bosni i Hercegovini politički podobne, a ne sposobne osobe. Ali, političari su do te mjere spremni ići da na pozicije koje ne bi smjele imati nikakav dodir s politikom postavljaju istaknute članove svojih stranaka ili bivše ministre. Posljednji primjer u nizu slučajeva je imenovanje Dragana Vrankića, bivšeg ministra finansija i člana HDZ-a, za glavnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH, koji će ubuduće kontrolisati trošenje budžetskog novca svojih stranačkih kolega i lidera politička partije iz koje dolazi.

„Čuvari državnog novca“ – tako se nazivaju revizori i tako, barem piše na web stranici Ureda za reviziju institucija BiH. A glavni čuvar državnog novca u narednom periodu biće Dragan Vrankić, bivši ministar finansija i na federalnom i na državnom nivou, kao i kadar Hrvatske demokratske zajednice BiH od njenog osnivanja.

„Revizor mora biti nezavisna i stručna osoba“, kaže dosadašnji glavni revizor Ureda za reviziju BiH Milenko Šego, koji je jedanaest godina vršio tu funkciju.

“Na čelu Ureda za reviziju moraju biti osobe, ne samo ovoga Ureda, nego je to svjetska praksa, koje su potpuno nepolitične i koje nisu pod utjecajem bilo koje stranke. Znači potpuna neovisnost i tek onda može biti zagarantiran uspjeh revizije“, dodaje Šego.

U „nepolitičnom uredu“ od sada će biti čovjek koji će kontrolisati kako njegov stranački šef i njegove bivše kolege troše budžetski novac. No, nije samo to sporno.

Prema pisanju Centra za istraživačko novinarstvo, Dragan Vrankić je bio sudionik brojnih finasijskih afera. Glavna urednica CIN-a Renata Radić-Dragić navodi samo neke od njih:

„Jedna od stvari koje smo mi pronašli, a u vezi je sa Draganom Vrankićem jeste Založba Kralja Tomislava iz Čapljine. Zove se udruženje, ali je registrirano kao preduzeće. Sporno u vezi tog preduzeća je što je Općina Čapljina, odnosno njeni čelnici, koji su bili iz HDZ-a na tu Založbu su prebacili zemljište i onda su to zemljište iskoristili da bi napravili tržnicu i da bi na njoj zaradili. Međutim, kasnije su ti ljudi od kojih to zemljište oduzeto tužili Općinu koja je novcem građana platila nezakonito oduzimanje privatnog zemljišta. Jedan od osnivača te Založbe je i Dragan Vrankić. Za Vrankića je isto bilo sporno što nije svu imovinu prijavljivao u imovinskom kartonu. Recimo, nije naveo u kartonu da je gradio vikendicu, za koju nije imao građevinsku dozvolu u blizini Jablanice na Blidinju“, objašnjava Renata Radić-Dragić.

Udomiteljska mjesta za političare

Ovo je samo djelić afera u kojima je učestvovao Dragan Vrankić. Dok je bio na državnim jaslama – od zamjenika ministra finansija, te guvernera HNK u prvim poratnim godinama, potom ministra finansija Federacije do državnog ministra finansija, putovao je na sve strane svijeta. Nakon isteka mandata poslanika u državnom parlamentu uspio je naplatiti 14.000 konvertibilnih maraka na osnovu „bijelog hljeba“. Ali, opšte je poznato da je uvijek brinuo o interesima stranke iz koje dolazi. No, Vrankićev slučaj nije jedini.

Praksa postavljanja politički podobnih, a ne stručnih kadrova na bitnim pozicijama u institucijama, u bh. društvu je ustaljena. Gotovo da ne postoji institucija vlasti u BiH koje nisu ispolitizirane i na čijem čelu nisu postavljene politički podobne osobe.

Siniša Vukelić, urednik portala capital. ba navodi još neke primjere:

„Čovjek iz Ministarstva finasija Republike Srpske postavljen je za revizora u Kancelariji za reviziju RS-a. Pa su ljudi iz političkog miljea sjedili u Ustavnom sudu BiH, a sada sjede u Ustavnom sudu RS-a. To samo pokazuje da politika želi da kontorliše sve aspekte života. Sada su počeli da kontrolišu i regulatore. Od regulatora bankarskog sektora, do revizora javnog sektora. I to je zaista zabrinjavajuće“, kaže Vukelić.

„Te funkcije su postale udomiteljska mjesta za političare koji nisu uspjeli na izborima dobiti pozicije u vlasti. Znači, osobe koje na izborima građani kazne time što im ne daju povjerenje, mi nagrađujemo dajući im neke druge funkcije“, smatra analitičarka Ivana Marić.

Sve se to odvija pred očima javnostima, ali za sada nema načina, niti zainetersovanih da spriječe postavljanje podobnih na važnima pozicijima u institucijama društva.

„Opozicija sve i da skrene pažnju na to nema elemenata da to spriječi, a građani, koji bi to mogli, ne reaguju. Tako da jednostavno, narodskim govorom rečeno ‘Može im se’“, zaključuje analitičarka Ivana Marić.

(Aida Đugum, Foto: Midhat Poturović, Radio slobodna Evropa, 30.10.2015.)