Podsjećanja

Podsjećanja (2017.): REVIZIJA BUDŽETA PODIGLA OPOZICIJU NA NOGE – „SDS TRAŽI OSTAVKU ILI SMJENU MINISTRA TEGELTIJE“!

U rubrici "Podsjećanja" objavljujemo tekst Slobodne Bosne, iz avgusta 2017. godine, nešto prije nego što će pod neprihvatljivim pritiskom i prijetnjama vlasti u RS generalni revizor i njegov zamjenik podnijeti ostavke. Opozicija je, bezuspješno. pozivala na ostavku ili smjenu ministra finansija RS Zorana Tegeltije nakon što je on oštro nasrnuo na Glavnu službu za reviziju javnog sektora koja je otkrila da je manjak u kasi RS veći za stotinjak miliona KM od onog saopštenog javnosti.

SDS tvrdi da su ocjene ministra finansija Republike Srpske Zorana Tegeltije o radu Glavne službe za reviziju javnog sektora direktan napad na profesiju i odbijanje bilo kakve odgovornosti za stanje javnih finansija koje je, kako navode, u konstantnom pogoršanju.

“Iz godine u godinu pratimo rad revizije i uvjerili smo se da posao obavlja profesionalno, a prema institucijama Republike Srpske zauzima stavove i ocjene koje su najblaže, ali ipak u okviru profesionalnih standarda”, saopšteno je iz SDS-a.

U saopštenju se dodaje da ministar Tegeltija treba objasniti zašto Vlada RS ne stoji iza svog izvještaja o konsolidovanom budžetu za 2016. godinu koji je povukla iz skupštinske procedure.

“Znamo, a i upozoravali smo na to, da je taj izvještaj bio nevjerodostojan. Zašto ministar ne odgovori šta je sa izvršenjem preporuka revizije iz prethodnih godina jer smo našli da se ne poštuju ni one iz 2008. godine?”, pitaju u SDS-u.

SDS smatra da se iz napada ministra Tegeltije na institucije najbolje vidi da su u RS institucije “samo paravan za vaninstitucionalno djelovanje i loše finansijsko upravljanje”.

“Nakon ovakvog skandaloznog nastupa ministra, smatramo da bi ostavka ili smjena ministra bila jedino dobro rješenje za budućnost Republike Srpske”, navodi se u saopštenju SDS-a.

Ministar finansija u Vladi RS, Zoran Tegeltija, izjavio je danas da je izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora o izvršenju budžeta RS „sačinjen tendenciozno i neprofesionalno“.

“Ovaj izvještaj sačinjen je tendenciozno i neprofesionalno, s ciljem pokušaja ucjene Vlade Republike Srpske i Ministarstva finansija zbog prelaska Glavne službe za reviziju Srpske na trezorski sistem poslovanja”, rekao je Tegeltija Srni.

Podsjećamo, Služba za reviziju javnog sektora otkrila je 175 miliona maraka nepokrivenog deficita u budžetu Republike Srpske. To je za ravno 100 miliona KM veći deficit nego godinu dana ranije.

Prema onome što se može vidjeti iz revizorskog izvještaja, Vlada korisnicima daje prava za koje nema para.

“Reviziji nije dostаvljeno izjаšnjenje po ovom ključnom pitаnju. Utvrđeno je dа odobrenim budžetom za prošlu godinu Ministаrstvu poljoprivrede, Ministаrstvu prosvjete , Ministаrstvu zdrаvljа i Ministаrstvu rаdа nije obezbijeđeno dovoljno sredstavа zа finаnsirаnje postojećeg obimа zаkonom definisаnih prаvа, iаko su oni kroz procedure njihove izrаde izvršili plаnirаnjа visine potrebnih sredstаvа”, piše u izvještaju Glavne službe za reviziju.

Iz izvještaja se vidi da je Vlada u pokušaju da se zaduži napravila do sada neviđeni potez, podizanjem kredita koji nije ni prikazan. Navodno se zadužio Fond PIO za 16 miliona maraka a pare su završile u budžetu, iako u Fondu danas tvrde da za taj kredit niko od njih nije čuo.

Nalaz revizije pokazuje i da je poseban račun na kojem se nalazi novac od privatizacije i sukcesije državnog kapitala escrow račun skoro u potpunosti ispražnjen, odnosno na njemu je ostalo svega oko pola miliona KM.

Na bankovnim računima posebnih namjena za sredstva privatizacije i sukcesije iskazano je stanje 500.377 KM (sredstva privatizacije 484.871 KM i sredstva sukcesije 15.506 KM)“, ističe se u izvještaju.

Na osnovu odluka Vlade RS značajan dio novca sa escrow računa u proteklim godinama dat je u vidu pozajmica i zajmova.

Za pozajmice za koje nisu potpisani ugovori, odnosno nisu definisane osnovne odredbe pozajmljivanja, Vlada pojedinačnim odlukama prolongira rokove vraćanja. Na kraju prošle godine na escrow račun trebalo je da bude vraćeno 87 miliona KM, ističe se u izvještaju.