Komentari i analize

EVROPSKI REVIZORI NASTAVLJAJU DA SE BAVE UTICAJEM PANDEMIJE NA RAD INSTITUCIJA. U BIH… NASTAVLJAJU DA SE NE BAVE. 

Evropski revizorski sud je planirao da će mu svaka četvrta nova revizija ove godine biti povezana s Pandemijom i paketom mjera za oporavak od nje. Ispunjavajući taj plan, Sud je ovih dana objavio da provodi reviziju koliko su se institucije vlasti EU pokazale otpornim suočene s pandemijom i kako uče iz krize. Istovremeno, bosanskohercegovački revizori, u planu za 2021., ne da akcenat nisu stavili na Pandemiju, nego se ponašaju kao da ista ne postoji. A jedini objavljeni izvještaj na ovu temu vlast već mjesecima ignoriše.

Pandemija je znatno uticala na rad vrhovnih revizorskih institucija Evropske unije, koje su brzo reagovale, pokazale fleksibilnost i usmjerile znatnu količinu resursa na procjenu i reviziju institucionalnog odgovora na krizu. U samoj 2020. dovršeno je 48 revizija u vezi sa Pandemijom, a trenutno je u toku ili u planu još više od 200 drugih revizijskih aktivnosti, u tom kontekstu.

Evropski revizorski sud, na samom početku pandemije, svjestan ozbiljnosti situacije i da je kriza savršeno tlo za razne mahinacije, nasuprot uvriježenom mišljenju o tromosti i nefleksibilnosti evropskih institucija, izvršio je promjenu svojih planova, i prilagodio ih, tematski, interesima građana i Unije u Pandemiji. I proveo neke izuzetno važne revizije.

Ovih dana obavješteni smo da Evropski revizorski sud provodi reviziju otpornosti glavnih institucija EU (Parlamenta, Vijeća, Komisije i Suda Europske unije) na pandemiju bolesti COVID-19. Revizija će obuhvatiti odgovor tih institucija u Bruxellesu, Luxembourgu, Strasbourgu i različitim zemljama u kojima djeluje Zajednički istraživački centar Komisije.

„Zbog pandemije bolesti COVID-19 organizacije širom svijeta morale su prilagoditi svoje metode rada kako bi nastavile s poslovanjem”, izjavio je Marek Opiola, član Evropskog revizorskog suda zadužen za ovu reviziju. „Institucije EU-a nisu iznimka: bile su prisiljene reagovati i prilagoditi se novim okolnostima. Revizija Suda usmjerena je na način na koji su institucije odgovorile i na ono što su naučile.”

Konkretno, revizori će ispitati jesu li institucije EU imale sveobuhvatne i redovno ažurirane planove kontinuiteta poslovanja i pripravnosti, te, jesu li ti planovi bili u skladu s priznatim standardima. Revizori će, takođe, provjeriti kako se odgovor institucija razvijao tokom krize te na koji su način postigle da istovremeno izvršavaju svoje obaveze i odgovore na nove izazove uzrokovane krizom. Naposljetku, revizijom će se razmotriti iskustva koja su institucije stekle kako bi se pripremile za okruženje nakon pandemije.

Ova revizija, koja bi trebala biti završena sredinom 2022., dio je niza revizija koje Evropski revizorski sud provodi kako bi procijenio efekat krize uzrokovane bolešću COVID-19 u EU. Druga aktivnost usmjerena je na odgovor u okviru politika EU; u sklopu te revizije ispitat će se same institucije EU, kao one koje omogućuju taj odgovor.

Evropski revizorski sud je nedavno objavio dva pregleda odgovora EU na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, pri čemu je jedan bio usmjeren na zdravstvene, a drugi na ekonomske aspekte, te, tematski izvještaj o pravima putnika u avio-saobraćaju tokom pandemije. U svom programu rada za 2021. godinu i nadalje Sud je najavio da će svaka četvrta nova revizija ove godine biti povezana s pandemijom bolesti COVID-19 i paketom mjera za oporavak.

U Bosni i Hercegovini, na žalost, poziv Međunarodne organizacije vrhovnih revizorskih institicija, INTOSAI, svojim članicama, na samom početku krize, da se mora spriječiti nemoralno profitiranje na krizi i odličan konkretan primjer Evropskog revizorskog suda o radu u krizi, za koji je naš portal još početkom juna 2020. govorio da ga naše VRI trebaju slijediti, ostali su bez adekvatne reakcije.

Dokazi masovnih zloupotreba i korupcije, već na samom početku pandemijske krize, te, očigledne teške posljedice nesaradnje, političkog bezumlja i neodgovornosti vlasti, nisu motivisali ovdašnje revizorske institucije da se koncentrišu na ove probleme.

A jedini revizorski izvještaj u potpunosti posvećen ovoj temi koji su ovdašnje revizorske institucije napravile u vezi sa Pandemijom, odnosno radom institucija u njoj, naišao je na ignorisanje vlasti.

Naime, ni Parlament ni Vlada Federacje BiH, ni tri mjeseca nakon što je objavljen (8. juna 2021.) još uvijek nisu raspravljali o izvještaju o reviziji učinka “Efikasnost planiranja i realizacije mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije COVID-19”, koju je proveo Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH. Što bi u iole normalnoj zemlji bio prvorazredni skandal.

Za razliku od evropskih revizorskih institucija (ponovimo, Evropski revizorski sud je planirao da će mu svaka četvrta nova revizija ove godine biti povezana s Pandemijom i paketom mjera za oporavak od nje) bosanskohercegovačke, u planu za 2021., ne da akcenat nisu stavile na Pandemiju, nego se ponašaju kao da ista ne postoji, a prijedlog da sve, istovremeno, provedu paralelnu reviziju kvaliteta odgovora ovdašnjih institucija na Pandemiju, odgodile su za 2022., s obrazloženjem da su “već napravili planove za ovu godinu”.

Sa vlašću kakvu imamo, možda je ozbiljniji odnos revizorskih institucija u BiH zaista donekle besmislen (čemu u prilog ide priča o tromjesečnom čekanju na razmatranje pomenutog “Covid” izvještaja Federalnog ureda), ali… stvar je to profesionalnog digniteta i samopoštovanja. I odgovornosti prema javnosti.

(NN, Revizije info)